Kruna sveg dogadjanja u 18. veku za Sombor ce biti njegovo proglasenje za stalno sediste
Backo-bodroske zupanije 1786. godine, druge po velicini od 75 tada postojecih zupanija u
Ugarskoj, a u sastavu su joj bili i Novi Sad i Subotica. Godinu dana pre toga u Somboru
je 13.360 zitelja koji 1. septembra 1789. dobijaju i svoju prvu postu, koja ce biti
smestena u tzv. "Turskoj kuci", jednoj od dve i do danas preostale gradjevine iz doba Osmanlija.
 |
Grb Backo-bodroske zupanije |
Pocetak novog, 19. veka, u kome je Sombor dosegao svoje najvise domete, obelezice otvaranje
Velikog backog kanala 1802, koji je prolazio u neposrednoj blizini grada, cime je on dobio
znacajnu saobracajnicu i mesto za odmor i razonodu do nasih dana. Zupanijska administracija
useljava u tek zavrsenu zgradu 1808, koja ce konacni izgled dobiti 1882. i postati jedna od
najdominantnijih odrednica u gradu. Godine 1818. popisano je 19.439 gradskih zitelja, a za
narasli broj, Jevreji podizu Sinagogu, 1828, dok Gradska kuca 1842. dobija svoj zavrsni
izgled i centralno mesto u gradskom jezgru izmedju dva najvaznija trga.
 |
Zupanijsko zdanje danas Skupstina opstine
|
Sada vec ugledni zupanijski centar, Sombor svoj razvoj temelji na primarnoj poljoprivrednoj
proizvodnji, trgovini i zanatstvu, znacajnom granizonu i naraslom administrativnom aparatu,
sve vecem broju zaposlenih u obrazovanju, zapostavljajuci industriju, u kojoj je prvi vesnik
bila tekstilna radionica na parni pogon, pustena u rad 1840. kao prva te vrste u Vojvodini.
U prvi plan dolaze institucije kulture i Sombor se sve vise afirmise kao sve zanacajnije
kulturno odrediste.
Godine 1844. osniva se Madjarska citaonica, a sledece, 24. marta 1845, i Srpska citaonica,
kao drugo citaliste u srpstvu. Karlo Biterman 1850. otvara prvu stampariju u gradu, a Karlo
Bijelicki 1859. Gradsku biblioteku. Prvi list na madjarskom jeziku "Ipar" javlja se 1865, a
sledece godine i srpski prosvetni casopis "Skolski list", koji je prethodio cuvenom "Golubu"
(1879), listu za srpsku mladez, i oba ce potrajati sve do Prvog svetskog rata. Srpsko pevacko
drustvo, cije tradicije danas neguje MOH "Iuventus cantat", osniva se 1870, nakon vise
neuspesnih pokusaja drugih nacionalno odredjenih druzina da se zasnuju na duze vreme.
 |
Srpska citaonica iz 1882. godine |
Pozorisnu zgradu Sombor ce podici 1882. godine, kada i Srpska citaonica svoj dom. Sledece
godine se gradi Madjarska citaonica i pocinje sa radom Istorijsko drustvo Bac-bodroske
zupanije, preteca Gradskog muzeja, a kraj veka ce obeleziti osnivanje Slobodnog liceja
1899. godine.
U isto vreme i obrazovanje dobija stalne podsticaje: Mrazoviceva "Norma" boravi u Sent
Andreji od 1812. do 1816. i iz nje se vraca u Sombor kao prva Srpska uciteljska skola.
Gimnazija na madjarskom jeziku pocinje sa radom 1872, Trgovacka skola 1888, a prvo zabaviste
u srpstvu 1865. godine. Srpska visa devojacka skola krece od 1875, dve godine potom i skola
rimokatolickih uciteljica na madjarskom jeziku, da bi te iste, 1887. godine, bilo osnovano
Somborsko sportsko udruzenje sa gimnastickom, macevalackom, plivackom i atletskom sekcijom
i trenerom za sve te sportove Aleksandrom-Sanom Demetrovicem.
Sombor je sredinom 19. veka bogata varos sa 23.000 stanovnika (Beograd 19.000, Zagreb 15.000),
koji prvu Somborsku stedionicu, pretecu kasnije brojnih bankarskih kuca, otvaraju 1868, a godinu
dana nakon toga sa svetom ce ih povezati i prva zeleznica, da bi se u pocetku sledeceg veka
zeleznicki cvor konacno formirao tako sto ce u njega vozovi pristizati iz sedam pruznih pravaca,
kako i dolikuje zupanijskom sredistu.
 |
Centralni somborski park |
Upravo kod stanice ce 1871. biti zasnovan prvi somborski park, a kraj veka ce obeleziti i najveci
gradski perivoj kod zupanijskog zdanja. U medjuvremenu je privedeno kraju ispravljanje ulica,
kaldrmisanje i ozelenjavanje, a jake podzemne vode i ostaci nekada mocne reke Mostonge, koja je
tekla kroz obod danasnjeg "Venca", kako Somborci nazivaju gradsko jezgro, regulisu se, sve je
vise javnih gradjevina i privatnih zgrada ciji bogati vlasnici prate pomodne stilske trendove u
arhitekturi doprinoseci lepoti grada.