|
Šta znate o bođošu?
Sombor je grad zelenila, grad drvoreda.
Kao početak urbanizacije može se uzeti 1837. godina, kada je, nakon
odlaska Turaka, planski započeto rušenje palisada, zatrpavanje šanaca
oko grada i uspostavljanje današnjih prostranih bulevara - četiri
venca sa trostrukim i četvorostrukim drvoredima koji i danas okružuju
centar grada. Drvoredi su zasađeni još krajem prošlog veka, u doba
tadašnjeg gradonačelnika dr Čihaš Benea.
Osnovna vrsta u drvoredima je Celtis Occidentalis (američki
koprivić - najviše rasprostranjen oko reke Misisipi), iz familije
Ulmaceae, kod nas odomaćen (alohton), u narodu poznat pod
imenom bođoš.
Dr Čihaš Bene nije slučajno odabrao baš Celtis Occidentalis za osnovnu
vrstu somborskih drvoreda. U borbi protiv ravničarske prašine, biološka
svojstva bođoša pokazala su se izuzetno dobro. Prebrodivši prvih
5-6 godina sporog rasta, bođoš izrasta u snažno, robusno stablo
moćne krošnje sa grubom, rapavom lisnom masom koja idealno apsorbuje
prašinu, buku i gasove. Pokazalo se da ne zahteva naročitu negu
i nema veće prohteve prema zemljištu.
Celtis Occidentalis je danas gotovo simbol Sombora. Dominira somborskim
drvoredima u kojima je preko 20.000 stabala, od kojih je oko 8.000
bođoša. |
Piše:
Svetlana Stojanović, dipl. ing. hortikulture
© 2001.
|
|
|
URL ovog članka:
http://www.sombor.org.yu/clanci/020101.html
|
Bođoš (Celtis Occidentalis)
|
